|
|
|
|
Dvorc Veliki Tabor
smješten je na vrhu 334 m visokog brda. Zidine impozantnih dimenzija dominiraju cijelim ovim prelijepim krajem dajući mu impresivnu sliku koja se teško zaboravlja. U 12. stoljeću sagrađena je
peterokutna kula, a ostale polukružne kule koje daju punu ljepotu ovom zdanju građene su u 15. i 16. stoljeću sačuvavši kasnogotičke oblike arhitektonske kompozicije. Dvorac površine oko 3340
kvadratnih metara započeli su graditi grofovi Celjski, a imao je više vlasnika od kojih su najznačajniji grofovi Ratkay, zatim grof Tugutha, zagrebačka braća Grunvald, veliki hrvatski slikar Oton
Iveković.
|
|
|
Lipa (prema narodnoj
predaji stara više od 400 godina), jedini je živi svjedok seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca iz 1573. godine. Na susjednom brežuljku Samci u zelenilu dobro održavanog parka barokni je plemićki
dvorac obitelji Oršić kojeg je sagradio grof Krsto Oršić 1756. godine. Sada je tu mjesto stalnog postava Muzeja seljačkih buna. Niže dvorca, a u smjeru crkve, monumentalni je Augustinčićev
spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu rađen u bronci i zelenom kamenu s Medvednice. Spomenik velikih dimenzija dominira stubičkom dolinom, poprištem krvavih povijesnih događanja.
|
|
|
Najpoznatije marijansko
svetište u Hrvatskoj smješteno je na južnom obronku Vinskog Vrha. Župa Marija Bistrica s crkvom Sv. Petra i Pavla spominje se u prvom popisu crkvi Zagrebačke biskupije 1334. godine. Godine
1731. na temelju čudotvornog kipa Blažene Djevice Marije i potoka Bistrice koji protječe naseljem, naselje mijenja ime u Marija Bistrica. Danas je to ljupko naselje na čijem se području na svakom
koraku osjeća duh prošlosti jer se tu još njeguju stari zanati, znanja i umijeća. Datum 3. listopada 1998. godine upisan je zlatnim slovima jer je toga subotnjeg dana Papa Ivan Pavao II
posjetio Mariju Bistricu.
|
|
|
Na južnim šumovitim
padinama Ivančice smještena je ovaj biser hrvatskog baroka, okružena cintorom s ugaonim tornjićima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima. Izvana je obnovljena 1992. godine, a nutarnja je obnova u
toku te se očekuje da će do 2005. godine crkva ponovno zabljesnuti u punom sjaju. Izvana je to naoko skromna građevina, koja u unutrašnjosti krije ono što smatramo klasičnim pojmomzagorskog baroka
- plastična i ornamentalna dekoracija oltara i govornice s neobično izražajnim fizionomijama kipova.
|
|
|
