Kamenjak bb;             49244 Stubičke Toplice;                                 MB 01375407               OIB 46954505332                                    ŽR 2360000-1101410263

Krapinsko – zagorska županija svojom južnom granicama velikim dijelom ulazi u gorje Medvednice, planina sjeverno od Zagreba. Tu se nalaze rubne lokalne jedinice Krapinsko –zagorska županija, gledano s istoka prema zapadu, općina Marija Bistrica, općina Gornja Stubica, grad Donja Stubica i općina Stubičke Toplice koja ulazi gotovo do samog vršnog dijela planine koja je idealno mjesto za one koji žele malo pobjeći iz grada, a ne opet biti daleko od svakodnevnog života. Najviši vrh je Sljeme na 1033 m, do koga se može doći žičarom iz Zagreba koja od 1963. prevozi izletnike, zatim automobilom iz Zagreba, Gornje Bistre, Stubičkih Toplica i Donje Stubice, biciklom po više biciklističkih staza te pješke jednom od mnogobrojnih planinarskih staza koje premrežuju cijelu Medvednicu.

Na Sljemenu su do danas izgrađeni brojni planinarski i skijaški domovi, te gostionice, uređena izletišta i skloništa. Usput možete se vidjeti puno zanimljivosti kao npr.:Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kapelica sv.Jakoba, Horvatovih 500 stuba, Kraljičin zdenac, Kameni svati, Spilja Veternica, Medvedgrad, Francuski rudnici, Zrcalo
Hrbat Medvednice dug je 42 km, a proteže se u smjeru istok-zapad (točnije sjeveroistok - jugozapad), a ukupna površina od oko 240 četvornih kilometara planine je pošumljena. Na samom vrhu nalazi se 169 m visoki telekomunikacijski toranj u vlasništvu Odašiljača i veza te Hrvatskog telekoma.

Prema nekima Medvednica se može podijeliti na tri (istočni, središnji i zapadni dio), odnosno dva dijela. Ako Medvednicu podijelimo na dva dijela, tada se jugozapadni dio pruža od Podsuseda do prijevoja iznad Kašine, u dužini od oko 24 km, a na sjeveroistočni otpada oko 18 km. Sa Sljemena je prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje, ali isto tako i sa mnogim čistina i uzvisina na Medvednici dobar je pogled na Zagreb i njegovu okolicu, ili pak na njezinu zagorsku stranu.

Na Medvednici se nalaze i brojni kulturno-povijesni spomenici, koji također oplemenjuju ukupan dojam o ovoj planini. Svakako treba izdvojiti: ruševine srednjovjekovnoga burga Medvedgrada (13. stoljeće, stradao u potresu 1590.), Sljemensku kapelicu “Kraljica Hrvata” (1931., rad arhitekta Jurja Denzlera), kapelu sv. Jakoba, ostatke Francuskih rudnika, Tomislavov dom (1935.) u obliku slova ipsilon, kao i brojne sakralne i civilne reprezentativne objekte u naseljima prigorske i zagorske podsljemenske zone.

Medvednica postaje zagrebačko izletište u drugoj polovici 19. stoljeća, a zagorci još uvijek otkrivaju ovu Goru. Medvednici je gora za koju slobodno možemo reći da Zagreb s njom aktivno živi svaki dan u svako doba godine. Ova zaštićena oaza predstavlja kao cjelina izletište koje nudi razne mogućnosti rekreacije, aktivnog odmora, izleta i svega onoga što modernom čovjeku treba za zdraviji život, opuštanje od stresa...

Već 1870. godine skupina građana o svom trošku podiže drvenu piramidu na vrhu Sljemena. Prvi planinarski objekt u povijesti hrvatskoga planinarstva bila je Prvi planinarski dom uređen  u lugarnici ispod vrha daleke 1878. g. Iz nje  je 1925. godine nastao stari Tomislavov dom koji je bio žarište planinarskog događanja, sve do 1936. godine kada je izgorio. Tridesetih godina počinju nicati novi objekti pa su do danas izgrađeni brojni planinarski i skijaški domovi te gostionice, uređena izletišta, skloništa i pješačke staze. Samo kratko ćemo ih pobrojiti: - Apartmanska kuća „ Snježna Kraljica, Dom Crvenog križa, Dom "Grafičar”, Dom "Risnjak", Dom "Željezničar", Dom "Runolist", Dom "Ivan Pačkovski", Planinarska kuća na Hunjki, Planinarska kuća "Lojzekov izvor", Planinarska kuća „Kulmerica...“

Na Medvednicu ima više od sedamdesetak obilježenih planinarskih staza, a sa zagorske strane neusporedivo manje. Na Medvednicu sa njezine sjeverne strane napravljeno je dvadesetak planinarskih staza. Na ovim stranicama opisani su najinteresantniji pristupi sa svim potrebnim detaljima. Na žalost ove staze koristi vrlo mali broj planinara, često su uništene šumskim radovima, a još čejšće su zarasle u grmlje pa je potreban oprez u orjentaciji.

U opisu staza navedena su vlastita iskustva i podaci, a u koliko smatrate da je potrebna neka izmjena ili nadopuna, svakako se javite

Opis planinarskih staza dan je slijedom od istoka pa prema zapadu Medvednice