|
Krapinsko – zagorska
županija svojom južnom granicama velikim dijelom ulazi u gorje Medvednice, planine sjeverno od Zagreba. Tu se nalaze rubne lokalne jedinice Krapinsko –zagorska županija, gledano s istoka
prema zapadu, općina Marija Bistrica, općina Gornja Stubica, grad Donja Stubica i općina Stubičke Toplice koja ulazi gotovo do samog vršnog dijela planine koja je idealno mjesto za one koji
žele malo pobjeći iz grada, a ne opet biti daleko od svakodnevnog života. Najviši vrh je Sljeme je na 1033 m i do njega se moglo doći i žičarom iz Zagreba koja je od 1963. prevozila izletnike,
ali na žalost žičara je prestala sa radom 2007. godine. Za sada se na vrh može doći samo autobusom iz Zagreba ili automobilom iz Zagreba, Gornje Bistre, Stubičkih Toplica i Donje Stubice
te biciklom po više biciklističkih staza. Naravno tu je i čitava mreža pješačkih staza po mnogobrojnim planinarskim staza koje premrežuju cijelu Medvednicu.
Na Sljemenu
su izgrađeni brojni planinarski i skijaški domovi, te gostionice, uređena izletišta i skloništa. Usput, možete se vidjeti puno zanimljivosti kao npr.:Kapelica Majke Božje Sljemenske,
Kapelica sv.Jakoba, Horvatovih 500 stuba, Kraljičin zdenac, Kameni svati, Spilja Veternica, Medvedgrad, Francuski rudnici, Zrcalo
Hrbat Medvednice dug je 42 km, a proteže se u smjeru istok-zapad (točnije sjeveroistok - jugozapad), a ukupna površina od oko 240 četvornih kilometara planine je pošumljena. Na samom vrhu nalazi se 169 m visoki telekomunikacijski toranj u vlasništvu Odašiljača i veza te Hrvatskog telekoma.
Prema nekima Medvednica se
može podijeliti na tri (istočni, središnji i zapadni dio), odnosno dva dijela. Ako Medvednicu podijelimo na dva dijela, tada se jugozapadni dio pruža od Podsuseda do prijevoja iznad Kašine, u
dužini od oko 24 km, a na sjeveroistočni otpada oko 18 km. Sa Sljemena je prekrasan pogled na Hrvatsko zagorje, ali isto tako i sa nekih čistina i u dobar je pogled na Zagreb i njegovu okolicu.
Na Medvednici se nalaze i brojni kulturno-povijesni spomenici, koji također oplemenjuju ukupan dojam o ovoj planini. Svakako treba izdvojiti: ruševine srednjovjekovnoga burga Medvedgrada (13. stoljeće, stradao u potresu 1590.), Sljemensku kapelicu “Kraljica Hrvata” (1931., rad arhitekta Jurja Denzlera), kapelu sv. Jakoba, ostatke Francuskih rudnika, Tomislavov dom (1935.) u obliku slova ipsilon, kao i brojne sakralne i civilne reprezentativne objekte u naseljima prigorske i zagorske podsljemenske zone.
Medvednica postaje zagrebačko
izletište u drugoj polovici 19. stoljeća, a zagorci iako su odavna preko nje hodali u grad, još uvijek otkrivaju ovu Goru kao izletište. Medvednici je gora za koju slobodno možemo reći da
Zagreb s njom aktivno živi svaki dan u svako doba godine. Ova zaštićena oaza predstavlja kao cjelina izletište koje nudi razne mogućnosti rekreacije, aktivnog odmora, izleta i svega onoga što
modernom čovjeku treba za zdraviji život, opuštanje od stresa...
Još 1870. godine skupina
građana o svom trošku podiže drvenu piramidu na vrhu Sljemena. Prvi planinarski objekt u povijesti hrvatskoga planinarstva bila je prvi planinarski dom uređen u lugarnici ispod vrha daleke
1878. godine. Iz nje je 1925. godine nastao stari Tomislavov dom koji je bio žarište planinarskog događanja, sve do 1936. godine kada je izgorio. Tridesetih godina počinju nicati novi
objekti pa su do danas izgrađeni brojni planinarski i skijaški domovi te gostionice, uređena izletišta, skloništa i pješačke staze. Samo kratko ćemo ih pobrojiti: - Apartmanska kuća „
Snježna Kraljica, Dom Crvenog križa, Dom "Grafičar”, Dom "Risnjak", Dom "Runolist", Dom "Ivan Pačkovski", Planinarska kuća na Hunjki, Planinarska kuća
"Lojzekov izvor", Planinarska kuća „Kulmerica...“
Na Medvednicu ima više od sedamdesetak obilježenih planinarskih staza, a sa zagorske strane neusporedivo manje. Na Medvednicu sa njezine
sjeverne strane napravljeno je dvadesetak planinarskih staza. Na ovim stranicama opisani su najinteresantniji pristupi sa svim potrebnim detaljima. Na žalost ove staze koristi vrlo mali broj
planinara, često su uništene šumskim radovima, a još čejšće su zarasle u grmlje pa je potreban oprez u orjentaciji.
U opisu staza navedena su vlastita iskustva i podaci, a u koliko smatrate da je potrebna neka izmjena ili nadopuna, svakako se javite
|
