GRB st Baner PD
planinarska kuæa vidikovac Medvednica, planinarenje, planinarske staze, Branko Balaško Marijanski hodoèasnièki put, Marija Bistrica, hodoèašæe,  Branko Balaško Branko Balaško, planinarenje, Branko Balaško, PD Stubaki, planinarenje

KAPELICA KRALJICA HRVATA

 

Na proplanku šumom sakrivena oku, prelijepa je kapela, rad najuspješnijeg sakralnog arhitekta prve polovice 19. stoljeća Juraja Denzlera. Crkva kojom upravljaju Isusovci, građena je za potrebe planinara i izletnika, ali zamišljena i kao spomenik 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva te 1300-godišnjice pokrštenja Hrvata pa je unutrašnjost prožeta motivima iz domaće umjetnosti i povijesti. Gradnja je temeljena na tradiciji crkvene umjetnosti iz doba prvih hrvatskih vladara, a u potpunosti se uklapa u okoliš. Zidovi građeni od izvornog zelenog kamena 1932. godine, svrstavaju ovo zdanje među najbolja arhitektonska djela sakralne gradnje. Poticaj je dao te brigu za gradnju i uređenje vodio otac Josip Műller D.I., a kapela je građena sredstvima planinara, izletnika i drugih vjernika te uz poklone raznih ustanova.

Unutarnje uređenje zamislio je i najvećim dijelom izveo akademski kipar Radoje Hudoklin. On je 1939. godine nad oltarom od domaće orahovine izradio u reljefu lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama, koji je sastavljen od 36 komada. Svetište je obloženo srebrnim mozaikom s zlatnim zvijezdama od 400 000 ugrađenih kockica na 40 m2 zida. Mozaik kao ures trijumfalnog luka kojim je svetište odijeljeno od lađe, izradio je 1936. godine Ivan Marinković, a po nacrtima Radoja Hudoklina i M. Stupice. Nadasve zanimljiv strop od slavonske hrastovine podijeljen je na 49 polja, a u svakom polju je po jedan reljef. U sredini je lik Majke Božje s djetetom Isusom, a dijagonalno se redaju četiri reljefa svetaca zaštitnika Hrvata te oko njih poredani grbovi naših krajeva s hrvatskim življem – Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Istre. Slijedi 39 grbova raznih gradova poznatih u hrvatskoj povijesti. Svi su reljefni grbovi u boji ukrašeni starohrvatskim pletarom te strop djeluje kao šareni sag. Kompozicija i izradba stropa majstorska je izvedba Hudoklina iz 1937. godine koji je u kapeli još izradio i kanonske ploče i stalak za misnu knjigu, svijećnjake, posudu za milostinju... Obje pokrajnje stijene lađe ukrašene su fresko slikama veličine 720 x 380 cm u tehnici čistog freska, a rad su slikara Mirka Stupice. Svaka osoba na slici nosi odijelo svog kraja i svog doba te joj je dana značajna crta njegovog kraja i njegove povijesne uloge. Vanja Radauš izradio je 1939. godine žrtvenik od kamena, a vrata svetohranilišta Josip Turkalj 1933. godine. Uz oltar su dvije velike amfore koje je izradila keramičarka Marta Piazzerino. Crkveno su ruho izradile časne sestre sv. Križa u Đakovu 1933. godine po nacrtima Tereze Paulić iz Etnografskog muzeja u Zagrebu.