KAPELICA KRALJICA HRVATA

Na proplanku šumom sakrivena oku, prelijepa je kapela, rad najuspješnijeg sakralnog arhitekta prve polovice 19. stoljeća Juraja Denzlera. Crkva kojom upravljaju Isusovci, građena je za potrebe planinara i izletnika, ali zamišljena i kao spomenik 1000-godišnjice hrvatskog kraljevstva te 1300-godišnjice pokrštenja Hrvata pa je unutrašnjost prožeta motivima iz domaće umjetnosti i povijesti. Gradnja je temeljena na tradiciji crkvene umjetnosti iz doba prvih hrvatskih vladara, a u potpunosti se uklapa u okoliš. Zidovi građeni od izvornog zelenog kamena 1932. godine, svrstavaju ovo zdanje među najbolja arhitektonska djela sakralne gradnje. Poticaj je dao te brigu za gradnju i uređenje vodio otac Josip Műller D.I., a kapela je građena sredstvima planinara, izletnika i drugih vjernika te uz poklone raznih ustanova.

Unutarnje uređenje zamislio je i najvećim dijelom izveo akademski kipar Radoje Hudoklin. On je 1939. godine nad oltarom od domaće orahovine izradio u reljefu lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama, koji je sastavljen od 36 komada. Svetište je obloženo srebrnim mozaikom s zlatnim zvijezdama od 400 000 ugrađenih kockica na 40 m2 zida. Mozaik kao ures trijumfalnog luka kojim je svetište odijeljeno od lađe, izradio je 1936. godine Ivan Marinković, a po nacrtima Radoja Hudoklina i M. Stupice. Nadasve zanimljiv strop od slavonske hrastovine podijeljen je na 49 polja, a u svakom polju je po jedan reljef. U sredini je lik Majke Božje s djetetom Isusom, a dijagonalno se redaju četiri reljefa svetaca zaštitnika Hrvata te oko njih poredani grbovi naših krajeva s hrvatskim življem – Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, Istre. Slijedi 39 grbova raznih gradova poznatih u hrvatskoj povijesti. Svi su reljefni grbovi u boji ukrašeni starohrvatskim pletarom te strop djeluje kao šareni sag. Kompozicija i izradba stropa majstorska je izvedba Hudoklina iz 1937. godine koji je u kapeli još izradio i kanonske ploče i stalak za misnu knjigu, svijećnjake, posudu za milostinju... Obje pokrajnje stijene lađe ukrašene su fresko slikama veličine 720 x 380 cm u tehnici čistog freska, a rad su slikara Mirka Stupice. Svaka osoba na slici nosi odijelo svog kraja i svog doba te joj je dana značajna crta njegovog kraja i njegove povijesne uloge. Vanja Radauš izradio je 1939. godine žrtvenik od kamena, a vrata svetohranilišta Josip Turkalj 1933. godine. Uz oltar su dvije velike amfore koje je izradila keramičarka Marta Piazzerino. Crkveno su ruho izradile časne sestre sv. Križa u Đakovu 1933. godine po nacrtima Tereze Paulić iz Etnografskog muzeja u Zagrebu.